U listopadu 1955. godine na savjetovanju u Beogradu donesena je odluka o osnivanju Terminološke komisije pri Međunarodnome slavističkom komitetu.
U razdobljuod 1958. do 1963. godine na čelu Terminološke komisije, koja se u to vrijeme sastojala od dviju potkomisija – jezikoslovne potkomisije (predsjedatelj A. V. Isačenko) i potkomisije za znanost o književnosti (predsjedatelj D. D. Blagoj), bio je D. D. Blagoj.
1960. godine na zasjedanju Međunarodne terminološke komisije (jezikoslovne) (MTKL) pri Međunarodnome slavističkom komitetu u Pragu prihvaćena je inicijativa prof. L. Andrejčina da se izradi Rječnik slavenske jezikoslovne terminologije. Na Rječniku su radili: Čehoslovačka jezikoslovna terminološka komisija (središnja ustanova za rad Komisije postao je Institut za češki jezik Čehoslovačke akademije znanosti); Lužičkosrpska terminološka komisija (njezin se rad odvijao u Odjelu za jezikoslovlje Instituta za (lužičko)srpsku etnografiju, a u radu su sudjelovali R. Jenč, H. Faska, F. Mihalk, H. Šewc i P. Völkel); Ukrajinska terminološka komisija (koju je vodio A. S. Meljničuk, poslije njega O. B. Tkačenko, zatim A. I. Bagmut; u sastav Komisije ušli su A. A. Bjeljecki, G. M. Gnatjuk, M. A. Žovtobrjuh, I. I. Kovalik, N. A. Moskaljenko i V. I. Perebejnos; Komisiji su pomagali V. M. Rusanovski, L. S. Palamarčuk, T. B. Lukinova i N. P. Romanova); Bjeloruska terminološka komisija (koju je vodio M. R. Sudnik; u njezin su sastav ušli A. I. Kiseljevski, I. I. Lučic-Fedorec, A. E. Mihnevič, A. I. Podlužni i G. A. Cihun). Ruske ekvivalente priređivao je član Komisije A. B. Šapiro, nakon njega voditelj Komisije V. G. Kostomarov te zatim A. A. Reformatski. Bugarske ekvivalente priredio je L. Andrejčin u suradnji s drugim bugarskim jezikoslovcima. Slovačku jezikoslovnu terminologiju obradili su suradnici Instituta za jezikoslovlje “Ľudovít Štúr” Slovačke akademije znanosti. Izradbu poljskoga dijela nadzirao je W. Doroszewski koji se savjetovao s mnogobrojnim suradnicima poljskih znanstvenih jezikoslovnih ustanova; pri dopunjavanju i provjeri aktivno su sudjelovali D. Buttler i H. Satkiewicz. Makedonske ekvivalente priredili su B. Vidoeski, R. Igrinova-Skalovska, B. Koneski i K. Tošev. Srpskohrvatske-hrvatskosrpske ekvivalente priredili su P. Ivić i D. Brozović. Slovenski dio izradio je T. Logar, a zatim J. Toporišič; u radu su sudjelovali F. Tomšič i A. Bajec. Engleske ekvivalente izradili su R. Auty, L. Newman, J. Vachek i A. Skaličková; francuske – P. Garde; njemačke – R. Růžička (kao savjetnici sudjelovali su G. Bergmann, E. Eichler, E. Ising, R. Klappenbach, W. Sperber, A. Steube i D. Viehweger; za organizaciju rada bila je zadužena G. Walther) [iz Predgovora prvoga sveska Rječnika slavenske jezikoslovne terminologije: Slovník slovànské lingvistické terminologie. Ñëîâàðü ñëàâÿíñêîé ëèíãâèñòè÷åñêîé òåðìèíîëîãèè. Dictionary of Slavonic Linguistic Terminology / Vĕd. red.; Íàó÷í. ðåä.; Scient. Ed. Alois Jedlička. – Praha: Academia, 1977. – svezak 1. – 553 str.; 1979. – svezak 2. – 483 str.].
Od 1963. do 1968. godine Komisija za jezikoslovnu terminologiju (pod tim nazivom) nastavlja rad pod vodstvom A. V. Isačenka. Predsjedateljem Komisije za terminologiju znanosti o književnosti (pod tim nazivom) postaje J. Križanovski.
U razdoblju od 1968. do 1978. godine predsjedatelji obiju komisija nisu se mijenjali; Komisijom za terminologiju znanosti o književnosti predsjedao je J. Križanovski, a Komisijom za jezikoslovnu terminologiju J. Gorecki, koji je dužnost obavljao do 1998. godine.
1977. godine u Pragu je objavljen prvi svezak Rječnika slavenske jezikoslovne terminologije u koji je ušlo 2266 sustavno organiziranih pojmova/termina i njihovi ekvivalenti na jedanaest slavenskih jezika (češki, slovački, poljski, lužičkosrpski, ruski, ukrajinski, bjeloruski, bugarski, makedonski, srpskohrvatski, slovenski) i na trima zapadnim jezicima (engleski, francuski, njemački).
1979. godine izišao je drugi svezak Rječnika u kojemu su abecedni popisi termina na svih četrnaest jezika.
Od 2008. do 2013. godine Komisiju za terminologiju (SlavTerm) vodio je V. Tatarinov (Rusija). U sastav Komisije ušli su: iz Rusije Â. Òàòàðèíîâ (predsjedatelj), Â. Êóëüïèíà (zamjenica), Ñ. Êàçàðèíà (tajnica), À. Ëèïãàðò, Þ. Ìàð÷óê, Ç. Ïàëþòèíà; iz Ukrajine Â. Äóá³÷èíñüêèé; iz Bjelorusije Â. Ø÷ýðá³í; iz Poljske S. Gajda, W. Zmarzer, J. Lukszyn; iz Bugarske Ì. Ïîïîâà; iz Finske I. Vehmas-Lehto, I. Kudashev. Opće smjernice, zadatci i projekti izloženi su u Programu Komisije za razdoblje 2008.–2013. godine.
2009. godine izišao je prvi broj teorijskoga časopisa “Slavenska terminologija”, koji je utemeljila Komisija, a bavi se problemima terminologije i terminologistike (Slavenska terminologija: teorijski časopis za probleme terminologije i terminologistike / gl. ur. V. A. Tatarinov. Moskva; Minsk: Moskovski licej, 2009., br. 1 – Ñëàâÿíñêîå òåðìèíîâåäåíèå: òåîðåòè÷åñêèé æóðíàë ïî ïðîáëåìàì òåðìèíîâåäåíèÿ è òåðìèíîëîãèñòèêè / Ãë. ðåä. Â. À. Òàòàðèíîâ. – Ì.; Ìèíñê: Ìîñêîâñêèé Ëèöåé, 2009. – ¹ 1).
Odlukom 15. Međunarodnoga kongresa slavista, održanoga 20.–27. kolovoza 2013. godine, na čelu je Terminološke komisije (TK MKS) od 2013. do 2018. godine V. Ivaščenko (Ukrajina). Komisija je započela s radom u sljedećem sastavu: Ukrajina – Â. ²âàùåíêî (predsjedateljica), Â. Äóá³÷èíñüêèé (tajnik), ². Êî÷àí; Bjelorusija – Â. Ø÷ýðá³í (zamjenik), À. Çóáà¢, Ê. Ëþáåöêàÿ, Ë. Ðû÷êîâà; Poljska – S. Gajda, W. Zmarzer, J. Lukszyn, E. Wolnicz-Pawłowska, M.Małachowicz; Rusija – Ç. Êîìàðîâà, Ñ. Øåëîâ, Ñ. Ãðèíåâ, Å. Ãîëîâàíîâà, Þ. Ìàð÷óê, Ý. Ñîðîêèíà; Hrvatska – M. Bratanić, M. Mihaljević, L. Hudeček, K. Lewis; Slovenija – M. Žagar Karer, M. Jemec Tomazin, T. Fajfar; Češka – R. Kocourek, I. Bozděchová; Srbija – Â. Éîâàíîâè÷; Makedonija – £. Ñòðåçîâñêà. Opće smjernice, zadatci i projekti izloženi su u Programu Komisije za razdoblje 2013.–2018. godine.
Hrvatski članovi Terminološke komisije osuđuju ničim izazvanu rusku agresiju na Ukrajinu, koja je prouzročila nebrojena ljudska stradanja i žrtve civilnoga stanovništva. Stoga, u potpunosti podržavamo Vaš dopis i prijedlog odluke s kojom ćemo se obratiti Predsjedništvu Međunarodnoga slavističkog komiteta.
Nadamo se da će se Ukrajina oduprijeti ruskoj agresiji i da će uskoro zavladati mir. Naše su misli s ukrajinskim narodom, znanstvenicima, a osobito s ukrajinskim članovima naše Komisije.
